Istraživači u Škotskoj otkrili su da mozgovi nasukanih dupina pokazuju klasične biljege Alzheimerove bolesti kod ljudi.
Istraživači u Škotskoj otkrili su da mozgovi nasukanih dupina pokazuju klasične biljege Alzheimerove bolesti kod ljudi.
Studiju objavljenu u časopisu European Journal of Neuroscience provelo je Sveučilište u Glasgowu u suradnji sa sveučilištima St Andrews i Edinburgh te istraživačkim institutom Moredun.
Znanstvenici vjeruju da bi njihovi rezultati mogli potvrditi hipotezu o "bolesnom vođi", prema kojoj inače zdrava skupina životinja završi u opasno plitkim vodama zbog vođe koji je možda bio dezorijentiran.
U studiji su istraživači analizirali mozgove 22 dupina koji su se nasukali u priobalnim vodama Škotske, a četiri od pet vrsta pokazale su neke moždane promjene povezane s Alzheimerovom bolešću kod ljudi.
Posebno su tri vrste imale naslage beta-amiloida i nekoliko drugih patologija povezanih s demencijom u svojim mozgovima, što ukazuje na to da neke vrste dupina razvijaju neuropatologiju sličnu Alzheimerovoj bolesti. Dr. Mark Dagleish sa Sveučilišta u Glasgowu i glavni istraživač izjavio je: "Ovo su važna otkrića koja po prvi puta pokazuju da je moždana patologija kod nasukanih odontoceta (dupina) slična mozgu ljudi pogođenih kliničkom Alzheimerovom bolešću."
Pročitajte cijeli članak objavljen u MRCVS-u u siječnju 2023. ovdje.
Zajednički nazivnik koji dijelimo s dupinima je konzumacija ribe. Poznato je da ribe sadrže različite razine arsena iz oceana, koji se može bioakumulirati jer sisavci jedu te ribe. Studije pogođenih dupina pokazale su da su upravo tri vrste imale naslage beta-amiloida i druge patologije povezane s demencijom u mozgu.
Brza Google pretraga pokazuje da se naslage beta-amiloida stvaraju kao rezultat izloženosti arsenu, pa bi trebalo istražiti povezanost između konzumacije bilo koje vrste riblje hrane ili upotrebe ribljeg ulja i razvoja Alzheimerove bolesti kod ljudi te senilne demencije kod naših ljubimaca.
No, nije riječ samo o arsenu koji se bioakumulira u jednoj vrsti i postaje snažniji kada ga konzumira druga. Ovaj članak prikazuje učinak svih opasnih teških metala i kako se bioakumuliraju u organima uzgojnih životinja – upravo onim organima koji se koriste u industriji hrane za kućne ljubimce.
Riba se koristi kao izvor proteina i masti u hrani za kućne ljubimce, iako znamo da su psi i mačke kopneni sisavci. U prirodi nikada ne bi lovili ribu. To posebno vrijedi za mačke, koje su izvorno bile pustinjske životinje.
Vrijeme je da se riba potpuno ukloni iz prehrane kućnih ljubimaca jer prenosi i arsen i teške metale poput olova i žive, koji se bioakumuliraju u tkivima kućnih ljubimaca hranjenih takvom hranom.
Pročitajte više o prisutnosti arsena u hrani za kućne ljubimce ovdje, pri čemu se riba posebno navodi kao ozbiljna opasnost.
Preuzeto iz članka dr. Arielle Griffiths
Okupili smo najčešća pitanja o veganskoj prehrani pasa i mačaka te pripremili odgovore na njih. Detaljnije informacije dostupne su u pojedinim VeSelim člancima i znanstvenim publikacijama.