Okupili smo najčešća pitanja o veganskoj prehrani pasa i mačaka te pripremili odgovore na njih. Detaljnije informacije dostupne su u pojedinim VeSelim člancima i znanstvenim publikacijama.
Iako se na prvu loptu čini kontradiktorno, psi i mačke zapravo ne mogu biti vegani. Veganstvo je puno više od prehrane ili vrste prehrane. To je etička kategorija koja uključuje svjesnu odluku o načinu života koji minimizira iskorištavanje životinja. Veganstvo tretira sve životinje jednako i ne stavlja prava nekih (npr. pasa i mačaka) ispred prava drugih.
Pojam "veganska hrana" kod VeSel-a označava hranu koja ne sadrži nikakve životinjske sastojke. Hrana sadrži pretežno biljne sastojke, minerale i sintetičke dodatke. Za takvu hranu, osim naziva "veganska", jednako koristimo i pojam "biljna hrana" (eng.: plant-based).
Naravno. Za ljude, pse, mačke, kune, ptice i zapravo sva živa bića, vrijedi da za svoj život trebamo određene hranjive tvari. Pri tome nije bitno iz kojih izvora (životinjskih, biljnih, sintetičkih) dobivamo te hranjive tvari. Bitno je da ih dobivamo u dovoljnoj mjeri i da su u obliku prikladnom za naš metabolizam, tako da ih naša tijela mogu što više iskoristiti.
Mnogi ljudi misle da psi trebaju meso u svojoj prehrani, no postoje znanstveni dokazi koji pokazuju da psi normalno žive na biljnoj prehrani (7, 31, 11). Zapravo, neki od najdugovječnijih pasa bili su hranjeni potpuno biljno, među njima i rekorderka Guinnessove knjige rekorda, Bramble, koja je živjela do 25 godina (16,17). U studiji koju je izvijestio svjetski poznati veterinar i profesor dr. Andrew Knight, prosječno očekivano trajanje života pasa koji se hrane veganski iznosi gotovo 13 godina (11), što je iznad prosjeka (32). U nekim dijelovima svijeta (Indija i Šri Lanka) psi već generacijama žive na biljnoj prehrani (18). Odgovor na pitanje je da psi trebaju hranjive tvari, a ne sastojke, a hranjive tvari mogu dobiti i iz ukusnih biljnih izvora (31, 4, 5, 6).
Psi su zapravo prehrambeni svejedi, što dokazuju brojna znanstvena istraživanja (1,2). Dokazano je da psi imaju 30 kopija gena AMY2B, koji je odgovoran za probavu biljne hrane. Razvili su i relativno dugačak probavni sustav (gotovo jednako dug kao kod ljudi) i relativno ravne površine na svojim kutnjacima. Uobičajeno pogrešno uvjerenje da su psi mesojedi vjerojatno proizlazi iz činjenice da su svrstani u red mesojeda, ali nisu jedini. Tamo se ubrajaju i svejedi poput medvjeda, štakora, rakuna i velike pande, koji dobro uspijevaju na biljnoj prehrani.
Točno. Divlje mačke u prirodnom okruženju konzumiraju i malo biljne hrane (trave i sadržaj probavnog trakta plijena), ali njihove evolucijske, anatomske, fiziološke i biokemijske prilagodbe onemogućuju im da iz biljaka dobiju sve što im je potrebno. Međutim, prehrambene omege prirodnog okoliša za životinje koje ne žive u prirodnom okruženju i hrane se obrađenim mesom, biljnom, mineralnom i/ili sintetičkom hranom, nisu važne.
Hranjenje mačaka i pasa veganskom hranom nije nametanje vlastitih etičkih načela i uvjerenja, već donošenje odluke. Baš kao što odlučimo udomiti mačku s ulice i psa posvojiti iz skloništa, tako odlučimo i dopustiti im da žive u našem stanu ili brinemo o njihovoj sigurnosti i postavljamo mreže na prozore i osiguravamo balkone.
Procesirani ugljikohidrati odlično se probavljaju i asimiliraju kod mačaka i njihova potrošnja ne može se povezati s pojavom bilo koje bolesti. Zapravo, njihova konzumacija nije preporučljiva niti kod debelih životinja ili kod dijabetesa.
Kada se ugljikohidrati ne bi probavili, njihova konzumacija kod mačaka bi izazvala trenutne probavne probleme zbog fermentacije, stvaranja velike količine plinova i proljeva, što se ne događa.
Studija koja podržava biljnu hranu je vrlo malo, jer danas te "objektivne" studije zahtijevaju zlostavljanje životinja, zahtijevaju eksperimentiranje na tradicionalan i neetičan način, kao što je to obično bio slučaj.
Studije koje smo uspjeli pronaći navodimo u odjeljku Što kaže znanost.
Također bismo željeli naglasiti da veganska hrana postoji već desetljećima i unatoč tome što je većina veterinara osporava i upozorava na njezinu štetnost, još uvijek nema studije koja bi dokazala da takav način prehrane zaista šteti životinjama.
Kukuruzni protein je sastojak s 60 % udjela proteina, ekstrahira se iz zrna kukuruza kada je većina škroba odvojena. Na taj način se iz tone kukuruza dobije 30 kg kukuruznog proteina. Tehnički naziv je CGM (Corn Gluten Meal - kukuruzno gluten brašno) i ne sadrži gliadin koji je povezan s celijakijom. To je proizvod koji košta 2 do 3 puta više od životinjskog brašna.
Veganska hrana također se temelji na izvorima proteina iz graška, krumpira, pšenice..., koji su po svojim nutritivnim i organoleptičnim svojstvima potpuno valjani. Međutim, nema razloga odbaciti kukuruzni protein kao glavni izvor proteina.
Definitivno. Studije koje su istraživale koliko proteina psi mogu apsorbirati iz hrane biljnog podrijetla pokazale su više od 75-postotnu probavljivost, što je isto kao i hrana na temelju mesa (23, 24, 34, 35, 25). Obje vrste proteina također sadrže svih 10 esencijalnih aminokiselina (36, 37) koje psi trebaju za život.
Prosječna količina vlakana u komercijalnoj prehrani za pse između je 2-4%. Većina recepata veganske hrane sadrži sličan postotak vlakana. Uravnotežena veganska hrana ne uzrokuje nikakve probavne smetnje.
Svaka životinja je drugačija i neke (posebno psi) prihvatit će novu hranu potpuno bez problema, dok će proces kod drugih možda trajati i nekoliko mjeseci. U svakom slučaju, preporučuje se postepeno uvoditi novu hranu uz strpljenje. Više o postupnom prelasku pročitajte u našim člancima Kako zamijeniti hranu psima i Kako zamijeniti hranu mačkama.
Naravno. Nema nikakvog razloga da ne promijenite samo dio prehrane vašeg ljubimca i uvedete vegansku hranu kao dodatak ili zamijenite jedan obrok. Međutim, budite oprezni - pri tome morate biti spremni na rizik da će vaš ljubimac početi tražiti sve više ukusne biljne hrane.
Hranjenje pasa i mačaka sirovim mesom u posljednjih je nekoliko godina postalo vrlo popularan trend, ali većina veterinara upozorava protiv te prakse. Prije svega, zato što je proces kuhanja ključan za uništavanje opasnih bakterija poput E. coli, salmonele i campylobactera, koje su uzrokovale više povlačenja hrane s tržišta i prouzročile ozbiljne bolesti pa čak i smrti kod pasa i njihovih vlasnika. Također postoji više parazita koje ubijemo tek kada je sirovo meso kuhano.
Pojam "prirodno" vrlo je relativan. Psi i mačke su domestificirani još od svojih divljih predaka, što vjerojatno nije "prirodno". Također, nisu prirodni ni čipiranje, cijepljenje, sterilizacija, život u zatvorenim prostorima, život u grijanim prostorima i još mnogo toga. Također nije prirodno hraniti se kravama, svinjama, tunama i svim drugim životinjama koje nikada ne bi bile plijen psima i mačkama u prirodnom okolišu. Prirodno nije ni to da svoju hranu ne love sami. Prirodni nisu ni briketi i konzervirana hrana. Također nisu prirodni mnogi dodaci i mastila koja se dodaju komercijalnoj mesnoj hrani.
Izvještaji su govorili o više zdravstvenih prednosti za pse i mačke koji su se hranili biljnom prehranom, poput bolje kontrole tjelesne težine, smanjenog rizika od raka, manje infekcija, povlačenja dijabetesa te bolje kvalitete kože/dlake i mirisa (11). Životinjski proteini poput govedine i mliječnih proizvoda relativno su česti alergeni kod pasa i mačaka (39), stoga bi biljna prehrana, koja prirodno ne sadrži ove alergene, mogla biti dobar izbor u takvim slučajevima.
Da. Neki recepti uključuju npr. smeđi riž i zob, koji su zrna i ne sadrže gluten.
Nažalost, posljednjih godina bilo je mnogo povlačenja zbog problema s kontaminacijom bakterijama, gljivicama, otrovnim kemikalijama i antibioticima. Većina povlačenja i izvještaja o ozbiljnim bolestima i smrti kod ljudi zbog rukovanja hranom za kućne ljubimce ili pasa hranjenih kontaminiranom hranom za kućne ljubimce, bilo je kod pasa koji su hranjeni sirovim mesom ili sušenim žvakaćim kožama, poput svinjskih ušiju (11, 10, 12, 13).
Hranjenje pasa i mačaka uravnoteženom prehranom koja sadrži sve hranjive tvari koje im trebaju, ima svoje izazove. Proizvođači veganske hrane stoga to oblikuju zajedno sa stručnjacima iz prehrambene industrije, uključujući veterinar i nutricioniste. Bez obzira na korištene sastojke, dijete moraju biti potpune i razumno uravnotežene u odnosu na sve bitne hranjive tvari. Hrana mora udovoljiti prehrambenim standardima FEDIAF-a.
Europska udruga za industriju hrane za kućne ljubimce FEDIAF objavljuje prehrambene smjernice za pse i mačke i stalno pregledava istraživačku literaturu o prehrani te često ažurira svoje prehrambene smjernice radi usklađenosti s trenutnim znanstvenim podacima i saznanjima (3). Proizvođači hrane za kućne ljubimce u Europi trebali bi slijediti smjernice FEDIAF-a za proizvodnju potpune i uravnotežene hrane.
500 milijuna pasa i mačaka na svijetu konzumira 20 % svog mesa na Zemlji. Pokazalo se da biljna hrana za pse i mačke stvara do 85 % manje stakleničkih plinova, troši 61 % manje vode i zahtijeva 92 % manje obradivih površina u usporedbi s tradicionalnom mesnom prehranom.
Reference: