Alergija

Ta protutijela u tijelu pokreću niz reakcija koje dovode do oslobađanja upalnih tvari. One najčešće uzrokuju svrbež i druge probleme s kožom, ali mogu dovesti i do iritacije želuca, posljedično do proljeva i gubitka težine.

Alergije se češće javljaju kod pasa nego kod mačaka. Iako je to čest problem, liječenje nije jednostavno, prvenstveno zato što je teško utvrditi što alergiju izaziva.

Kod pasa alergije se obično pojavljuju između prve i druge godine života, a najčešći simptomi su svrbež, crvenilo kože na područjima poput šapa, pazuha ili ušiju. Crvenilo se može razviti i u zadebljanu i potamnjenu kožu.

Kod mačaka alergija se najčešće pojavi u prvim godinama života, ali su simptomi kod njih često prikriveniji. Možemo primijetiti da se mačka češće češe na određenim dijelovima tijela (glava, trbuh i šape), češće se njeguje ili to radi intenzivnije i/ili razvije crvenilo. Također se mogu pojaviti rane na koži, posebno na glavi i vratu zbog pretjeranog češanja.

Vrste alergija:

1. Alergije na insekte – to su alergije na ubode kukaca, same kukce i njihove nusprodukte. Najčešći primjeri su reakcije na buhe, ali i na krpelje, ose, pčele, komarce i pauke. Mačke i psi mogu biti alergični i na viruse, gljivice, bakterije i parazite.

2. Alergije na hranu – reakcije na tvari u hrani. Većinom se radi o alergijama na proteine, sa simptomima poput probavnih smetnji, dermatitisa, crvenila kože, otežanog disanja i oticanja. Alergije na hranu nastaju kada imunološki sustav pretjerano reagira na određeni sastojak hrane, posebno na proteinsku frakciju.

3. Alergije na tvari iz okoliša (atopija) – nastaju uslijed kontakta, gutanja ili udisanja. Respiratorna reakcija javlja se kada životinja udahne pelud, grinje, kemijske pare. Kontaktni dermatitis nastaje zbog kontakta kože s nekim biljkama, tkaninama, kućnim kemikalijama i kozmetičkim proizvodima.

4. Epidermalne alergije – u ovom slučaju psi i mačke reagiraju na dlaku drugih životinja, a tijekom intenzivnijeg linjanja mogu reagirati i na vlastitu dlaku.

5. Alergije na lijekove - u ovu skupinu spadaju alergijske reakcije na cjepiva, ali i na protuupalne, antivirusne i protugljivične lijekove.

Alergije na hranu

Jedne su od pet najčešćih alergija kod pasa i mačaka. Imunološki sustav alergičnih životinja proizvodi protutijela protiv tvari koje inače ne bi trebale izazvati probleme. Taj se odgovor naziva alergijska ili preosjetljiva reakcija.

Najčešći alergeni u hrani kod pasa su govedina, mliječni proizvodi, piletina i pšenica, a u manjoj mjeri soja, janjetina, svinjetina, ribe i kukuruz. Kod mačaka su alergije na mliječne proizvode i ribe nešto češće.

Ako usporedimo s najčešćim alergijama na hranu kod ljudi (mlijeko, jaja, kikiriki, pšenica i školjke), vidimo koliko su različite. Alergije na gluten su kod naših životinjskih pratitelja vrlo rijetke (osim kod irskih setera, koji često ne podnose gluten). Neke sastavine u veganskoj hrani za pse i mačke mogu također izazvati alergije na hranu, ali su alergije na proizvode životinjskog podrijetla mnogo češće. Zato naši proizvodi važe za hipoalergensku hranu, jer ne sadrže sastojke najviše povezane s alergijama.

Osim toga, biljka prehrana bogata je antioksidansima i sastojcima koji pri metabolizmu proizvode manje štetnih otpadnih tvari, što vodi do manje aktivacije mehanizama odgovornih za upale. Time pomaže kontrolirati i druge vrste alergija, npr. alergije na čimbenike iz okoliša.

Što možemo učiniti kada pas ili mačka pokazuje alergiju na određene biljne sastojke, poput krumpira i slično, ili kada odbija jesti vegansku hranu?

U takvim slučajevima preporučujemo pripremu domaćih obroka od sastojaka koji ne izazivaju alergijske reakcije kod vašeg ljubimca. Važno je pravilno uravnotežiti te obroke kako bi sadržavali sve hranjive tvari koje životinja treba.

Dodaci posebno formulirani za domaće obroke za pse i mačke dodaju hrani sve potrebne hranjive tvari, minerale i vitamine. Također pomažu da hrana ugodno miriše i poboljšavaju njezin okus.

Prema mišljenju veterinara dr. Maya, nedavni porast raka, bubrežnih bolesti i drugih degenerativnih bolesti kod naših kućnih ljubimaca možda je povezan s štetnim sastojcima koji se nalaze u mnogim komercijalnim mesnim proizvodima. S druge strane, proizvodi biljnog podrijetla ne sadrže te sastojke, ne sadrže GMO, a mnogi sadrže organske sastojke.

Kako se dijagnosticira alergija na hranu kod životinja?

Najbolja metoda dijagnosticiranja je hranjenje hipoalergenskom hranom. Životinja se obično hrani hipoalergenskom hranom 8 – 12 tjedana. Tijekom tog dijagnostičkog razdoblja nije dopuštena nijedna druga hrana, poslastice, dodaci, vitamini ni lijekovi.

Također je korisno napraviti krvne pretrage koje mogu otkriti uzrok alergije. Taj test uključuje mjerenje protutijela imunoglobulina E (IgE) u serumu krvi. Posavjetujte se sa svojim veterinarom je li ovaj test potreban u vašem slučaju.

Nakon utvrđivanja alergena hrane, propisuje se hrana koja ne sadrži taj alergen.

Nažalost, većina veterinara će preporučiti zamjenu životinjskog izvora koji uzrokuje probleme novim životinjskim izvorom. Ti 'novi proteini', s kojima alergična životinja do sada nije bila u kontaktu, obično su kengur, patka, jelen, konj ili zec. To su životinje, nimalo manje divne od naših kućnih ljubimaca, koje se uzgajaju, prevoze i kolju za njihovu prehranu. Drugi izvor proteina u većini dijeta su ribe – bilo kao glavni izvor proteina ili kao ulja. Znamo da u trenutačnim izvanrednim klimatskim uvjetima s kojima se suočavamo 'održivi ribolov' ne postoji. Moramo zaštititi naše oceane i život u njima. Zato je biljna prehrana za naše ljubimce, imaju li alergije ili ne, najodrživija opcija.

Njega i pažljivo uravnotežena 100-postotna biljna prehrana sigurno može pomoći vašem alergičnom ljubimcu. Njena je najveća prednost u tome što se psi i mačke ne mogu cijeli život održavati na hidroliziranim veterinarskim dijetama. No, mogu biti na uravnoteženoj veganskoj prehrani do kraja života. I zato žive duže.

Ako sumnjate da vaš ljubimac ima alergiju, ako primijetite da ga svrbi, da mu je dlaka promijenjena, da mu je koža crvena, zadebljana, s osipom ili ranama, odnosno ako primijetite bilo kakve druge promjene, posjetite svog veterinara radi savjeta i dijagnoze.